Silovanje u bosanskom ratu: rana koja se teško liječi
Ovih dana ljudi u Bosni i svijetu obilježavaju sjećanje na genocid u Srebrenici. Još jedan zločin počinjen na desetine hiljada tokom rata u BiH je silovanje. Put do pravnog pojašnjenja i kompenzacije je dug. Ali vrijeme ističe jer mnogi preživjeli umiru.
Bol i strah su i dalje stalni pratioci silovanih žena za vrijeme bosanskog rata. Neke od njih su skupile hrabrost da ispričaju svojim porodicama, javnosti i sudovima šta im se dogodilo između 1992. i 1995. godine. Druge čuvaju svoja iskustva u tajnosti jer se boje da će ih društvo stigmatizirati.
“Danas, kada hodam gradom ili ulicom, često pomislim da svi gledaju i misle o tome šta se dogodilo. I onda me obuzme strah, okrenem se, izbjegavam kontakt s drugima”, izvještava jedna žrtva tokom jedne studije od strane nevladine organizacije Trial International nakon skoro 30 godina.
Desetine hiljada su silovane u bosanskom ratu. Snage bosanskih Srba ubile su više od 8.300 Bošnjaka, pripadnika etničke grupe bosanskih Muslimana. U toku masakra, silovali su i žene Bošnjakinje, koje čine većinu pogođenih seksualiziranim zločinima tokom rata u BiH. Ali žene i muškarci hrvatske i srpske etničke pripadnosti su takođe preživjeli seksualno nasilje tokom rata. Međunarodne organizacije pretpostavljaju 20.000 do 50.000 žena, djece i muškaraca da su seksualno zlostavljani u ratu.
“Za mene je žena žena, bol je bol. Patnja se mora prevazići, bez obzira gdje žene žive. Sve preživjele moraju imati iste mogućnosti”, rekla je za MDR Sabiha Husić, direktorica Medice Zenica. Direktorica udruženja, koje od 1993. godine podržava žene žrtve nasilja, tu se podrazumijeva i isplata odštete koje država BiH odobrava ženama preživjelim silovanje u ratu. Husić govori o “preživjelima” kako bi izrazila svoje poštovanje prema moći žena da nastave sa svojim životima. Uprkos svemu što su im počinioci uradili tokom rata.
Tri dijela zemlje, tri sistema kompenzacije.
Isplate kompenzacija su vrlo neravnomjerne zbog komplikovane poslijeratne političke strukture Bosne i Hercegovine. Federacija Bosne i Hercegovine, Republika Srpska i Brčko Distrikt imaju različite zakonske propise. Stoga je pogođenima teško da dobiju različite penzije, besplatno liječenje i drugu podršku u sva tri dijela zemlje. Sabiha Husić govori o samo 1.000 žena i muškaraca koji su čak imali pravo na odštetu zbog statusa civilne žrtve rata.
Husić ističe da se preživjeli bore sa traumom i zbog toga im je zdravlje teško narušeno. Ovo su njena zapažanja iz svakodnevnog rada, jer je Medica Zenica u periodu od 1993. do 2021. godine uz psihološku podršku pomogla preko 7.000 ljudi. U tri sopstvena terapijska centra i mobilnoj ambulanti, organizacija je ponudila oko 110.000 medicinskih tretmana, bilo da se radi o ginekološkim, internoj ili općoj medicini.
Zbog zdravstvenih i psihičkih posljedica, Medica Zenica je sve potrebnija da podrži žene u ostvarivanju njihovih prava. Udruženje ih stoga priprema za sudske rasprave i pruža im pravne savjete. Sabiha Husić se žali da još mnogo treba učiniti na prevazilaženju teritorijalne diskriminacije u isplati naknada. A to je politički zadatak. To što nam predstoje izbori u oktobru, Husić vidi priliku da političarke ne samo da se pojave za fotografisanje u ženskim organizacijama, “već da to pitanje unesu u svoje političke programe. Ali u pozitivnom smislu, a ne kao manipulaciju ili širenjem straha.”
Do sada je osuđeno samo nekoliko počinitelja seksualiziranog nasilja u ratu u BiH. Najmanje 20.000 ljudi je silovano u poređenju sa samo 32 osuđujuće presude pred Haškim tribunalom za bivšu Jugoslaviju. Prema podacima OSCE-a (Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju), bosanski sudovi su u periodu od 2004. do 2016. godine osudili počinioce ratnog silovanja u samo 116 slučajeva. Novije brojke se očekuju tokom 2022.
Sudovi kao dio problema
Prije svega, Adrijana Hanušić Bećirović se žali na inertnost bosanskohercegovačkih sudova: “Prije svega, javni tužioci trebaju raditi svoj posao i intenzivirati svoj posao”, advokatkinja za Trial International u Sarajevu. NVO je aktivna u raznim poslijeratnim zemljama širom svijeta i finansira je nekoliko zapadnoevropskih vlada i fondacija. Njihov cilj je da ratne zločince privedu pravdi. Trial International je 2020. godine podržao 21 žrtvu ratnih zločina u BiH: „Pišemo pisma organima za provođenje zakona u ime žrtava kako bismo osigurali podizanje optužnice“, kaže Hanušić Bećirović u intervjuu za MDR.
Istovremeno, Trial International prati zakonodavstvo u BiH i želi da utiče na njega u korist onih koji su pogođeni. Hanušić Bećirović, na primjer, kao uspjeh pripisuje to što je seksualizirano nasilje u bosanskom ratu prvi put nadoknađeno 2015. godine i što je država od 2016. morala osigurati besplatnu pravnu pomoć pogođenima. Međutim, stvarno primanje naknade je dug put, na čemu Trial International takođe podržava ljude. Budući da za to ne postoji jedinstven i jasan mehanizam u cijeloj zemlji, pogođeni su prije više od 10 godina tužili bosanske dijelove zemlje u građanskim parnicama.
Retraumatizacija i stigma
Međutim, mnoge tužbe su odbačene zbog zastare. Tužitelji potom trebaju platiti sudske troškove, navodi Adrijana Hanušić Bećirović. Nakon međunarodnih protesta, jedino je Republika Srpska ostala pri svojim finansijskim zahtjevima prema preživjelima. Mnogi od njih ionako žive u siromaštvu, kaže Hanušić Bećirović, a sada im se oduzima još manje imovine: “Možete zamisliti šta to znači za žrtve seksualnog nasilja. Kada je riječ o ženi koju su policajci silovali u njena kuća 1992. godine, mora doživjeti da joj službenici dolaze da joj zauzmu kauč ili televizor.” Vaša organizacija i dalje traži da Republika Srpska prestane da naplaćuje sudske troškove od pogođenih, jer ovakav pristup retraumatizuje žene, a i moralno je neprihvatljiv. Možete zamisliti šta to znači za žrtve seksualnog nasilja. Kada žena koju su policajci silovali u njenom domu 1992. godine mora da doživi da policajci sada dolaze kod nje da joj zgrabe kauč ili televizor.
Piše Adrijana Hanušić Bećirović, advokatkinja u NVO Trial International
Originalni članak: https://www.mdr.de/nachrichten/welt/osteuropa/politik/bosnien-kriegsverbrechen-vergewaltigung-prozesse-100.html